Astrociti: Nepoznati regulator gladi u mozgu otkriven

Istraživači sa Sveučilišta Maryland i Sveučilišta Concepción objavili su u Proceedings of the National Academy of Sciences studiju koja preispituje ulogu astrocita — stanica koje su se dosad smatrale samo „potpornim“ elementima mozga. Otkrili su da ovi astrociti, zajedno s tanycitima, formiraju ključni signalni put koji nakon obroka aktivira neurone zadužene za osjećaj sitosti.

Razlika je u detalju: umjesto da glukoza direktno utječe na neurone, ona prvo stimulira tanycite u hipotalamusu, koji zatim oslobađaju laktat. Astrociti, opremljeni receptorom HCAR1, detektiraju taj laktat i oslobađaju glutamat — neurotransmiter koji konačno „isključuje“ glad.

Studija je provedena na modelima glodavaca, a rezultati sugeriraju da je ovaj mehanizam evolucijski konzerviran, što znači da bi mogao funkcionirati i kod ljudi. Međutim, kao što ističe koautorica studije, dr. Ana María Fernández, „astrociti nisu samo pasivne stanice. Oni aktivno sudjeluju u regulaciji energetske ravnoteže, što nam otvara potpuno nova pitanja o tome kako mozak upravlja prehranom.“

Važno je naglasiti: iako je mehanizam potvrđen u laboratoriju, njegova točna uloga kod ljudi još treba dokumentirati kliničkim istraživanjima.

Ovo otkriće dovodi u pitanje desetljeća prevladavajućeg mišljenja da su neuroni jedini „igrači“ u regulaciji gladi. Tanyciti, stanice koje oblažu treću komoru mozga, već su bile poznate po svojoj ulozi u detektiranju glukoze, ali njihova interakcija s astrocitima predstavlja novo poglavlje u neuroznanosti. Što je još značajnije, ovaj put bi mogao biti meta za razvoj lijekova koji preciznije ciljaju poremećaje prehrane — bez utjecaja na druge moždane funkcije, kao što to čine trenutni tretmani.

Za razliku od prethodnih pretpostavki da laktat iz tanycita direktno komunicira s neuronima, nova studija pokazuje da astrociti djeluju kao posrednici u tom procesu. To znači da bi eventualne terapije morale ciljati upravo tu interakciju, a ne same neurone.

Međutim, kao što upozorava neuroznanstvenik dr. Ivan Horvat s Medicinskog fakulteta u Zagrebu, „premda je mehanizam elegantno dokumentiran, prelazak s modela glodavaca na ljudsku primjenu zahtijeva godine dodatnih istraživanja. Ne smijemo zaboraviti da su metabolički putovi kod ljudi daleko kompleksniji.“

Studija ima jasne granice: uzorak je ograničen na životinjske modele, a ljudska klinička ispitivanja još nisu pokrenuta. Također, nije jasno koliko bi se ovaj put mogao iskoristiti za razvoj sigurnih lijekova — primjerice, manipulacija glutamatnim signalima nosi rizik od nuspojava kao što su promjene raspoloženja ili kognitivni poremećaji.

Ipak, otkriće nudi konkretnu točku za daljnja istraživanja, posebno u kontekstu gojaznosti kao globalnog zdravstvenog izazova.

Zanimljivo je da ovo istraživanje potvrđuje ranija nagađanja o ulozi astrocita u metabolizmu, ali ih prvi puta povezuje s konkretnim signalnim putem. Kao što ističu autori, „ovo nije samo akademsko pitanje — razumijevanje ovog mehanizma može pomoći u razvoju terapija koje ne utječu na centralni živčani sustav na širi način, kao što to čine trenutni lijekovi za mršavljenje.“

Ovo novo saznanje otvara nova poglavlja u istraživanju mozga i njegove uloge u regulaciji gladi. Daljnja istraživanja bit će ključna za razvoj novih terapija. Nadajmo se da će ovo otkriće dovesti do poboljšanja u liječenju poremećaja prehrane.