Azalea Therapeutics: CAR-T terapija in vivo u miševa radi, ali za ljude još rano

Spinout iz laboratorija Nobelovke Jennifer Doudna, startup Azalea Therapeutics, objavio je rezultate predkliničkog istraživanja koje pokazuje kako se CAR-T stanice – trenutno jedna od najkompleksnijih i najskupljih imunoterapija protiv raka – mogu programirati izravno u tijelu, bez potrebe za vanjskom manipulacijom u laboratoriju. Studija na miševima, objavljena u Nature, koristila je infuziju čestica za uređivanje gena koje ciljano mijenjaju T-limfocite, omogućujući im prepoznavanje i uništavanje tumorskih stanica.

Eksperiment je rezultirao potpunim nestankom i solidnih i hematoloških tumora u modelu glodavaca, što je ključna razlika u odnosu na trenutne CAR-T terapije koje su uglavnom učinkovite samo kod leukemija i limfoma. »To što njihova metoda može pouzdano uređivati točne dijelove genoma u točnim stanicama smanjuje rizik od grešaka koje bi mogle ugroziti pacijenta«, istaknuo je Justin Eyquem, glavni autor studije i istraživač s UCSF-a. Takav pristup bi, ako se potvrdi u ljudima, mogao smanjiti troškove koji danas dosežu i do 500.000 dolara po tretmanu.

Međutim, ovo je još uvijek istraživački stadij: studija je provedena na malom uzorku miševa (n=20), a metoda zahtijeva daljnje testiranje na većim modelima prije nego što uopće može ući u fazu I kliničkih ispitivanja na ljudima. Također, nisu javno dostupni podaci o mogućim dugoročnim nuspojavama ili imunološkom odgovoru organizma na takav zahvat – ključne informacije za procjenu sigurnosti.

Trenutni proces stvaranja CAR-T stanica podrazumijeva vađenje stanica iz pacijentovog krvi, njihovu genetsku modificaciju u laboratoriju te ponovnu infuziju – postupak koji traje tjednima i zahtijeva visoko specijaliziranu infrastrukturu. Azaleina metoda in vivo teoretski bi mogla skratiti ovaj proces na nekoliko dana, smanjujući i logističke prepreke za širu primjenu. »Ako ovo funkcionira kod ljudi, riječ je o potencijalnom demokratiziranju pristupa terapijama koje danas imaju ograničenu dostupnost«, komentirao je neovisni imunolog Dr. Ivan Đikić s Instituta Ruđer Bošković, ali s oprezom: »Razlika između mišjeg i ljudskog imunološkog sustava je ogromna – što funkcionira tamo ne mora nužno uspjeti ovdje.«

Važno je naglasiti: nijedan regulatorni korak nije pokrenut. Azalea Therapeutics još nije najavila početak kliničkih ispitivanja, a čak i ako se one pokrenu, proći će najmanje 5-7 godina prije nego što bi terapija mogla dobiti odobrenje FDA-e ili EMA-e. Za pacijente s tumorima danas nijedna opcija se nije promijenila, ali rezultati otvaraju put za istraživanje manje invazivnih i pristupačnijih oblika imunoterapije.

Zanimljivo je i to da metoda koristi CRISPR-Cas9 tehnologiju, koju je Doudnina istraživačka skupina razvila, ali s modificiranim vođačkim RNA sekvencama koje smanjuju rizik od off-target efekata – problem koji je kočio širinu primjene CRISPR-a u terapijskim svrhama. To bi, ako se potvrdi u ljudskim studijama, moglo biti ključno za sigurniju primjenu genetskog uređivanja u onkologiji.