Solarni parkovi čiste struju, ali u suhim krajevima ostavljaju toplinski trag

Solarni parkovi nisu samo izvor čiste energije – oni mijenjaju i mikro-klimu u svojoj okolini. Dvogodišnja studija provedena na 100 MW fotonaponskoj elektrani u polupustinjskom području Unutarnje Mongolije otkriva da velike PV instalacije podižu temperaturu zraka za prosječno 0,8 °C u odnosu na obližnje područje bez panela.

Istraživači su koristili kombinaciju prizemnih meteoroloških senzora, mjerenja površinskog zračenja i termalnih infracrvenih kamera postavljenih na bespilotne letjelice. Na taj način prikupili su podatke o temperaturi zraka, površinskoj temperaturi tla i energetskoj bilanci tijekom 2022. i 2024. godine. Rezultati su objavljeni u PV Magazine i potvrđuju dosljedno zagrijavanje na razini čitave lokacije.

Mehanizam ovog zagrijavanja leži u promjeni radijacijskih tokova i izmjene topline: tamni solarni paneli apsorbiraju više sunčevog zračenja nego prirodna pustinjska podloga, a dio te energije pretvara se u toplinu koja se otpušta u najbliže slojeve atmosfere. Iako je porast od 0,8 °C relativno skroman, on je statistički značajan i dosljedan u različitim godišnjim dobima i dijelovima dana.

Ovi nalazi imaju izravne praktične implikacije za operatere solarnih parkova i kreatore energetskih politika. Kod planiranja novih kapaciteta u sušnim i polupustinjskim regijama – poput dijelova Španjolske, Sjeverne Afrike ili Bliskog istoka – potrebno je uračunati mogućnost lokalnog toplinskog otoka. Isto tako, klimatski modeli koji predviđaju utjecaj obnovljivih izvora na regionalno vrijeme trebaju uključiti ovakve empirijske podatke, kako je naglašeno u izvornom istraživanju.