EU zabranio skeniranje CSAM-a, SAD ga nameću

Europski parlament je prošlog tjedna, glasanjem od 23. svibnja, stavio točku na privremenu iznimku koja je dopuštala tehnološkim divovima, poput Applea, Googla i Metae, da skeniraju sadržaj korisnika u potrazi za materijalima o zlouporabi djece (CSAM) bez kršenja GDPR-a. Ta je iznimka, koja je trajala od studenog 2023., služila kao privremeno rješenje dok se EU mučio s traženjem ravnoteže između zaštite privatnosti i borbe protiv kriminala.

Sada, bez nje, svako skeniranje postaje de facto ilegalno – osim ako ga ne odobri novi zakonski okvir koji još uvijek nije na vidiku. Ovu odluku ne treba shvaćati kao zabranu borbe protiv CSAM-a, već kao strog uvjet: ako platforme žele nastaviti s pretraživanjem, morat će se suočiti s masivnim pravnim rizicima.

Problem je širi: alat kao što je Microsoftov PhotoDNA ili Googleov hash-matching sustav sada su u sivoj zoni – korisni, ali potencijalno kažnjivi. Dok EU čvrsto stoji iza privatnosti, s druge strane Atlantskog oceana se vodi bitka suprotna po cilju.

Tužba koju je pokrenuo glavni državni odvjetnik Zapadne Virgije, Patrick Morrisey, protiv Applea ne traži samo dobrovoljno skeniranje, već obvezno implementiranje alata za detekciju CSAM-a u iCloud uslugama. Apple, koji je 2021. odustao od sličnih planova nakon javnog prigovora, sada se suočava s pravnim pritiskom koji bi mogao postaviti opasan presedan: ako jedan savezni sud može narediti skeniranje, što sprječava druge države da uvedu još agresivnije mjere?

Na prvi pogled, EU-ov pristup čini se kao pobjeda privatnosti – ali s skupom cijenom. Bez zakonskog okvira, tvrtke kao što je Meta već su smanjile obim skeniranja u Europi, što znači manje prijavljenih slučajeva zlouporabe.

S druge strane, Morriseyeva tužba u Zapadnoj Virginiji otvara vrata za jurisdikcijski kaos: ako sud naredi Appleu da skenira sadržaj korisnika izvan SAD-a (npr. Europljana čiji su podaci na iCloudu), tvrtka će se naći u nemogućoj poziciji – kršiti li GDPR ili američke sudske naloge?

Praktične posljedice za korisnike? Ako ste u EU, vaše privatne poruke i datoteke sada su zaštićenije od masovnog nadzora – ali istovremeno manje sigurne od potencijalnih zloupotreba.

Ako ste u SAD-u, posebno u državama poput Zapadne Virgije, riskirate da vaši podaci budu skenirani bez sumnje u krivično djelo, samo zbog opće preventivne mjere. Tehnološke platforme, pak, ulaze u regulatorni labirint: razvijati li alate koji će biti legalni samo u nekim trgovinskim zonama, ili se povući iz skeniranja uopće?

Najveće pitanje ostaje: tko će zapravo profitirati od ove podjele? Ni EU ni SAD ne nude savršeno rješenje. Europski pristup štiti privatnost, ali može omesti istrage. A u središtu svega – korisnici, čiji podaci postaju žeton u geopolitičkoj igri. Ova pitanja će nastaviti biti aktualna dok se ne nađe ravnoteža između zaštite privatnosti i sigurnosti.