GPS džemovi u Zaljevu: dostavljači voze naslijepo

Prema podacima OPS Group, samo 7. ožujka više od 1.650 brodova u Bliskom istoku zabilježilo je kvarove na GPS-u – rast od 55 % u odnosu na prethodni tjedan. Problem nije ograničen na pomorstvo: dostavljači u Dubaju, poput Saeeda Ahmeda iz Lulu Hypermarketa, pričaju kako moraju zvatiti kupce svake tri minute kada uđu u nepoznatu četvrt.

„Uobičajeno provjeravamo naziv zgrade jer poznajemo ceste, ali sad moramo pitati: ‘Gdje ste točno? Vidim samo prazan ekran.’“, objašnjava Ahmed.

GPS džemovanje – namjerno ometanje signala – nije novi fenomen, ali je njegov masovni prijelaz na civile posljedica eskalacije između SAD-a, Izraela i Irana.

Prema neovisnom stručnjaku za elektronsko ratovanje Thomasu Withingtonu, „svaki GNSS prijamnik u dometu – bilo da je u pametnom telefonu, kamionu ili brodu – postaje beskoristan“. To znači da aplikacije poput Google Mapsa, Wazea ili 2GIS-a prikazuju korisnika na pogrešnoj lokaciji, ili uopće ne funkcioniraju. Najviše pate novi vozači koji se nisu naučili orijentirati po zemljopisnim obilježjima.

„Stariji kolege kažu: ‘Pamtiš li tu zgradu s plavim prozorima? Skreni lijevo nakon nje.’ Ali ja sam ovdje tri mjeseca – što da radim?“, priča jedan kurir za Talabat, regionalnu platformu za dostavu hrane.

Rješenja? Ručno unositi adrese, slati lokacije preko WhatsAppa, ili se kloniti narudžbi u „crvenim zonama“ gdje GPS redovito otkazuje.

Problem presjeca granice transporta: logističke tvrtke kao što je Aramex prijavljuju kašnjenja u isporukama od 24 do 48 sati, dok hitne službe upozoravaju na rizik od kašnjenja intervencija zbog nepreciznih koordinata.

„Ako hitna pomagala ne mogu pronaći pacijenta zbog GPS greške, to više nije tehnički problem – to je pitanje života i smrti“, ističe predstavnik Dubai Ambulance.

Tehnička rješenja postoje: inercijalni navigacijski sustavi (koji ne ovise o GPS-u) ili lokalne mreže poput eLorana, ali su skupe i zahtijevaju infrastrukturu koju regija trenutačno nema.

Platforme za dostavu eksperimentiraju s offline kartama i crowdsourciranjem lokacija, ali to zahtijeva vrijeme i suradnju korisnika – koji su već frustrirani kašnjenjima. Najironičnije? Dok vojne snage troše milijarde na elektronsko ratovanje, civile spašava ljudska memorija i Excel tablice.

„Imamo listu od 200 zgrada s opisima poput ‘Iza benzinske, zeleni krov’“, priznaje menadžer jedne dostavne službe. „To nije skalabilno, ali radi. Bar dok traje rat.“

Situacija s GPS džemovanjem u Zaljevu postaje sve gora, a civili plaćaju cijenu. Vlade i tvrtke moraju raditi zajedno da pronađu rješenja za ovaj problem. Jedno od mogućih rješenja jest razvoj alternativnih navigacijskih sustava koji ne ovise o GPS-u. Međutim, dok se to ne dogodi, civili će morati živjeti s posljedicama elektronskog ratovanja.