Hubble ponovo otkrio kako Crvena maglica iznenađujuće raste
The most striking visual moment is the side-by-side comparison of the Crab Nebula in 1999 versus 2024, showing the dramatic stretching of its filaments over 25 years — a cosmic time-lapse made visible through Hubble’s...📷 AI illustration
- ★3,4 milijuna milja na sat širenja
- ★25 godina ponovnih snimanja Hubblea
- ★Nebula koja traje od 1054.
NASA-in svemirski teleskop Hubble tijekom 25 godina nije samo promatrao Crvenu maglicu — on ju je vidio kako raste. Posljednja serija slika, snimljena 2009. s Wide Field Camera 3, otkrila je da se maglica širi brzinom od 3,4 milijuna milja na sat. To nije samo astronomska kuriozitet: svaka nova slika otkriva kako supernove ne prestaju utjecati na okolni svemir čak i nakon gotovo tisuću godina.
Crab Nebula, ili M1, ostatak je eksplozije supernove zabilježene 1054. godine u kineskim i arapskim astronomskim zapisima. Teleskop Hubble prvi je put snimio njezinu cjelokupnost 1999., a od tada je praćena kako se širi i mijenja strukturu. Nova usporedba starih i novih snimaka omogućuje detaljno praćenje dinamike plina i interakcije s pulsarom u srcu maglice.
Za hrvatsku znanstvenu zajednicu ovo ima direktnu važnost: nove snimke omogućuju detaljnije proučavanje procesa u supernovim ostatcima, što je jedan od prioriteta hrvatskih istraživača uključenih u međunarodne projekte poput ESO sudjelovanja.
Nova studija objavljena u The Astrophysical Journal detaljno opisuje kako Hubbleova dugoročna opservacija otkriva ne samo fizikalne promjene u maglici, već i ograničenja sadašnjih modela širenja supernovih ostataka. Prema dostupnim informacijama, upravo te promjene sugeriraju da se u daljnjim fazama razvoja maglica može ponašati drugačije nego što se dosad pretpostavljalo.
Ovo otkriće postavlja i praktično pitanje: koliko dugo će Hubble biti u stanju pratiti ovakve promjene? S druge strane, nova generacija teleskopa poput James Webb Space Teleskopa omogućit će usporedbu podataka s više izvora, što će dati još dublji uvid u fiziku supernovih.
U konačnici, stvarno pitanje je kako će ova otkrića utjecati na buduće misije u duboki svemir — osobito one koje ciljaju istraživanje maglica kao izvora teških elemenata nužnih za nastanak života.
