Sva četiri DNA bazna para pronađena na asteroidu Ryugu
Editorialni vizual za "Sva četiri DNA bazna para pronađena na asteroidu Ryugu", usmjeren na glavni sustav i ulog priče.📷 © Tech&Space
- ★Pronađeni adenin, timin, citozin i guanin na Ryuguu
- ★Riješen problem prethodnih neuspjeha u detekciji
- ★Ključni korak za razumijevanje podrijetla života na Zemlji
Potraga za podrijetlom života upravo je dobila konkretniji okvir: japanska sonda Hayabusa2 donijela je uzorke s asteroida Ryugu koji sadrže sva četiri azotna bazna para DNA – adenin (A), timin (T), citozin (C) i guanin (G). Ovo nije prvi takav nalaz, ali je prvi put da su svi četiri ključna molekularna gradivna bloka pronađeni na jednom mjestu, riješivši tako zagonetku ranijih neuspjeha u detekciji na istom asteroidu.
Razlika je u metodi: tim predvođen profesorom Yasuhiro Oba s Sveučilišta Hokkaido koristio je novu tehniku ekstrakcije toplom vodom umjesto tradicionalne kiseline, što je omogućilo identifikaciju fragilnijih spojeva. Rezultati, objavljeni u Nature Communications, potvrđuju da su ove molekule organskog podrijetla – ali ne nužno biološkog.
Činjenica da su pronađene na tijelu kao što je Ryugu, koje nikada nije bilo u kontaktu s Zemljom, ukazuje na to da su se gradivne jedinice života mogle formirati nezavisno u svemirskim uvjetima.
Novi podaci mijenjaju tumačenje kako su se gradivne jedinice života proširile svemirom
Drugi vizualni kut koji prikazuje praktični mehanizam iza teme "Novi podaci mijenjaju tumačenje kako su se gradivne jedinice života proširile.".📷 Wikipedia / Wikimedia Commons
Ovo otkriće postavlja novo pitanje: ako su bazni parovi DNA prisutni na asteroidu tipa C kao što je Ryugu (bogatom ugljikom), koliko ih ima u ostalim dijelovima Sunčevog sustava? Asteroidi tipa C, poput Ryugua, smatraju se reliktima rane faze Sunčevog sustava – njihova hemijska sastava bliska je onoj koja je vladala prije 4,5 milijardi godina.
Ako su bazni parovi DNA već tada postojali u svemirskoj prašini, to znači da su Zemlja i drugi planeti mogli biti „posuti“ ovim molekulama tijekom intenzivnog bombardiranja u ranoj povijesti. Međutim, ostaje ključno pitanje mehanizma nastanka: jesu li se ove molekule formirale direktno na asteroidu pod utjecajem svemirske radiacije i topline, ili su došle iz međuzvjezdane prašine koja je obogatila mladi Sunčev sustav?
NASA-in tim koji radi na uzorcima s asteroida Bennu (donesenim misijom OSIRIS-REx) očekuje slične nalaze, što bi moglo dati odgovor na ovo pitanje do 2025.
Ovo otkriće otvara nova pitanja o podrijetlu života u svemiru i potencijalnim mogućnostima života na drugim planetima. Daljnja istraživanja će biti potrebna za razjašnjenje ovih pitanja i za bolje razumijevanje svemira. Svemir je pun iznenađenja i otkrića.
