Telegramovi botovi pretvaraju žene u golotinju – za 5 eura mjesečno

Telegramovi botovi pretvaraju žene u golotinju – za 5 eura mjesečno📷 © Tech&Space
- ★2,8 milijuna poruka otkriva automatiziranu trgovinu intimnim slikama
- ★Nudifying botovi zarađuju do 40% provizije po preporuci
- ★Telegram od pretplate zarađuje 292 milijuna dolara godišnje
Telegramovi botovi pretvaraju privatnost u proizvod, a žrtve u nevoljne sudionike tog tržišta. Prava cijena se vidi u ljudima koji na kraju ostanu s posljedicama.
Iza ove mehanike stoje automatizirani arhivi nepristajalih intimnih snimaka, uključujući i materijale seksualnog zlostavljanja djece, koji se prodaju po 20 do 50 eura po paketu. Članstvo u premium grupama košta od 5 eura mjesečno, a afiliirani promotori bota tvrde da zarađuju do 40% provizije po svakoj novoj preporuci. Telegram, platforma koja je 2024. od pretplata ostvarila 292 milijuna dolara, ostaje ključno čvorište ovog ekosustava – bez jasnih mehanizama za zaustavljanje zlouporabe.
Dok tehnologija snižava prag ulaska u stvaranje štetnog sadržaja, žrtve se suočavaju s dugoročnim posljedicama: od doxxinga do ucjena, dok krivci ostaju anonimni iza slojeva enkripcije i automatiziranih procesa.

Nevidljiva cijena lakoće zlouporabe: tko profitira od pretvaranja privatnih fotografija u deepfake sadržaj📷 © Tech&Space
Privatne fotografije kao tržište
Problem nije samo u tehnologiji, već u normalizaciji poslovnog modela koji profitira od tuđeg poniženja. Prema podacima, 19,14% linkova u analiziranim grupama vodi direktno na „nudifying botove“ – alate koji za nekoliko sekundi generiraju lažne golotinje iz običnih fotografija. Ovi botovi ne zahtijevaju napredno znanje: dovoljan je jedan klik i osnovna pretplata, što znači da je svatko s pametnim telefonom potencijalni sudionik u lancu zlouporabe.
Telegramov dizajn – kombinacija anonymnih platformi, kriptiranih razgovora i automatiziranih transakcija – čini ga idealnim okruženjem za takve aktivnosti. Dok EU razmatra zabranu „nudifying“ alata i klasificiranje Telegrama kao „Veoma velike online platforme“ pod Digital Services Actom, pitanje ostaje: tko će snositi odgovornost za štetu koju većina korisnika ni ne vidi?
Za razliku od klasičnih oblika zlostavljanja, ovaj model skalira brže od zakonskih reakcija. Ako se ništa ne promijeni, sljedeća generacija žrtava možda neće ni znati da su njihove slike već dio nevidljivog tržišta.