Umjetni jednjak prošao prve testove presađivanja
A side-by-side split composition showing, on the left, a conventional surgical graft harvested from donor tissue causing site morbidity, and on the right, the same-sized bioengineered esophagus segment integrated seam...📷 AI illustration
- ★prvi laboratorijski uzgojen jednjak
- ★uspješno vraća gutanje u životinja
- ★bez imunosupresije
Tijekom dvije godine istraživači s Great Ormond Street Hospitala i University College London razvili su prvi funkcionalni jednjak uzgojen u laboratoriju. Koristeći donorov organ od svinje, odstranili su sve stanice i repopulirali ga stanicama mladunčeta. Nakon tjedan dana kultivacije u bioreaktoru, nova struktura uspješno je implantirana u rastuće kuniće.
Suvremeni postupci liječenja djece s dugim prekidima jednjaka uključuju invazivne operacije s rizicima odbacivanja i dugoročnih komplikacija. Ovaj pristup napokon nudi personaliziranu alternativu bez potrebe za imunosupresivnom terapijom. Studija je objavljena u Nature Biotechnology, što potvrđuje njen znanstveni kredibilitet.
Ključni je korak u segmentu regenerativne medicine, gdje se istraživači godinama bore s kompatibilnošću tkiva i stopom uspješnosti presađivanja. Ova metoda eliminira brojne prepreke tradicionalnih transplantacija jer koristi potencijal vlastitih stanica pacijenta za rekonstrukciju tkiva.
Istraživači su zabilježili potpuno vraćanje funkcije gutanja kod životinja šest tjedana nakon implantacije, što otvara vratanca za klinička ispitivanja na ljudima. Dokazi pokazuju da bi se proces mogao uskladiti s postojećim vremenima liječenja dugih prekida kod djece.
Tehnologija koja mijenja standard u regenerativnoj medicini
A miniature lab-grown esophageal segment, no larger than a grain of rice, being gently sutured into the throat of a neonatal piglet during surgical implantation, illustrating the precision required to integrate bioeng...📷 AI illustration
Ovaj napredak posebno je značajan za 10 posto slučajeva dugih prekida jednjaka u UK-u, gdje su djeca prisiljena na dugotrajne bolničke boravke i brojna operativna zahvata. Osim što smanjuje fizičke rizike, metoda bi mogla umanjiti emocionalno opterećenje obitelji i medicinskih timova.
Tehnologija se temelji na decelularizaciji i repopulaciji tkiva, što omogućuje bržu i sigurniju integraciju u organizam bez odbacivanja. Iako je eksperiment proveden na životinjama, bio je dizajniran s ciljem direktne primjene u pedijatrijskoj kirurgiji. Kako navodi glavni istraživač, profesor Paolo De Coppi, ovaj pristup stavlja pacijenta u središte liječenja.
Preostaje vidjeti hoće li se proces moći ubrzati za rutinsku kliničku primjenu, naročito u hitnim slučajevima. Svako kasnije kašnjenje moglo bi koštati dodatne živote, što pojačava pritisak na regulatorne agencije za brzu evaluaciju.