Gen APOE4 mijenja mozak prije gubitka sjećanja — i postoji nadzor

Za gotovo četvrtinu stanovništva koje nosi gen APOE4, najjači poznati genetički faktor rizika za Alzheimerovu bolest, promjene u moždanom radu počinju desetljećima prije prvih simptoma. Nova studija objavljena u Nature Aging — koju je vodio tim s Gladstone Instituta — prvi put je razjasnila točan molekularni mehanizam iza tih ranih promjena: gen potiče pretjeranu proizvodnju proteina Nell2, što dovodi do smanjivanja neurona i njihove hiperaktivnosti.

Istraživači su u modelima miševa pokazali da ta hiperaktivnost u mladosti predviđa težinu kasnijih kognitivnih problema. Ključna spoznaja: smanjenje razine Nell2 u odraslih miševa s APOE4 vratilo je neurone u normalno stanje, što ukazuje na potencijalnu metu za ranu intervenciju. Međutim, riječ je o prekliničkim nalazima — kod ljudi još nije testirano.

Važno je naglasiti da studija ne dokazuje uzročnost kod ljudi, već nudi hipotezu koja zahtijeva dodatna istraživanja. APOE4 je prisutan u 60-75% bolesnika s Alzheimerom, ali ne svi nositelji razviju bolest — što upućuje na kompleksnost genetičkih i okolišnih faktora.

Dosadašnja istraživanja već su pokazala da nositelji APOE4 imaju ranu hiperaktivnost moždanih krugova, ali mehanizam je ostajao nejasan. Ova studija po prvi put povezuje gen s konkretnim proteinom (Nell2) koji fizički mijenja strukturu neurona — oni postaju manji, ali pretjerano aktivni, što remeti normalnu komunikaciju. »To je prvi put da smo direktno istražili što APOE4 radi s neuronima u različitim životnim dobima«, ističe Yadong Huang, glavni autor studije.

Međutim, granice ovog otkrića su jasne: eksperimenti su provedeni na miševima, a ljudska moždana struktura i genetika mnogo su kompleksnija. Također, Nell2 nije jedini čimbenik — APOE4 utječe i na metabolizam lipida i imunološke odgovore, što komplicira razvoj terapija. Za pacijente danas ovo ne mijenja tretmane, ali otvara put ka istraživanjima usmjerenim na prevenciju kod visoko rizičnih skupina.

Sljedeći korak su studije na ljudskim neuronima in vitro, a potom klinička ispitivanja. Ako se Nell2 pokaže sigurnom metom, mogao bi postati dio ranih intervencija za nositelje APOE4 — ali to je još uvijek pitanje godina, ne mjeseci.

Otkriće otvara nova pitanja o ulozi Nell2 u neurodegeneraciji. Svaka nova spoznaja približava nas cilju — terapiji koja će usporiti ili spriječiti Alzheimerovu bolest. Do tada, znanje je najjače oružje.