Hrana, mikrobiom i zdravlje: što nam 10.000 ljudi otkriva

Kada je riječ o prehrani, sve je individualno. Ili barem tako sugeriraju rezultati nove studije objavljene u Nature Medicine, koja je analizirala podatke o 10.068 sudionika iz Human Phenotype Projecta. Naučnici su identificirali uporne obrasce kako određena hrana utječe na sastav crijevnog mikrobioma – a ti obrasci, čini se, mogu poslužiti kao osnov za prilagođenu prehranu koja bi poboljšala kardiometaboličko zdravlje. Ovo nije prva studija koja povezuje prehranu i mikrobiom, ali je jedna od najvećih po obimu. Međutim, važno je istaknuti: radi se o observacijskoj studiji (razina dokaza: istraživački stadij), što znači da pokazuje korelacije, a ne uzročno-posljedične veze. Drugim riječima, ne možemo još reći da određena prehrana uzrokuje promjene u mikrobiomu koje zatim vode boljem zdravlju – već samo da postoje jasni obrasci koji zahtijevaju daljnje istraživanje. Što studija ne dokazuje? Da već danas možemo propisivati personalizirane prehrambene planove na temelju mikrobioma. Za to bi bile potrebne kliničke studije (RCT) koje će testirati konkretne intervencije, a one još uvijek nisu ni započete.

Metodologija studije zasniva se na velikom uzorku, ali ima i ograničenja. Sudionici su uglavnom iz zapadnih zemalja, što znači da rezultati možda nisu univerzalno primjenjivi. Osim toga, mikrobiom je dinamičan – utječu na njega ne samo prehrana, nego i genetika, životna dob, lijekovi pa čak i stres. Studija je to uzela u obzir, ali takvi faktori ipak kompliciraju interpretaciju. Za pacijente ovo znači sljedeće: ako se ovi nalazi potvrde u budućim istraživanjima, mogli bismo dobiti preciznije prehrambene smjernice za sprječavanje bolesti poput dijabetesa ili srca. No, za sada ostaje istovjetno kao i prije: opće prehrambene preporuke (više vlakana, manje ultraprerađene hrane) još uvijek vrijede. Světska zdravstvena organizacija i dalje naglašava da nema 'čudesne' prehrane – a ovo istraživanje to ne opovrgava, već samo dodaje novi sloj razumijevanja. Zanimljivo je da su autori koristili računalne simulacije kako bi predvidjeli kako bi određene promjene u prehrani mogle utjecati na mikrobiom. To je koristan alat za buduća istraživanja, ali nije zamjena za stvarne kliničke studije na ljudima.

Studija je pokazala da postoje jasni obrasci u vezi prehrane i mikrobioma, ali još uvijek nije jasno kako se ti obrasci mogu primijeniti u praksi. Potrebne su daljnje studije kako bi se razumjela uzročno-posljedična veza između prehrane i mikrobioma. Time će se moći razviti personalizirane prehrambene planove koji će poboljšati zdravlje pacijenata.