Nvidia pod paljbom: Senat traži zabranu izvoza AI čipova u Kinu

Dva američka senatora, Elizabeth Warren i Jim Banks, zatražili su od Ministarstva trgovine da odmah suspendira sve aktivne izvozne licence za Nvidijine napredne AI čipove namijenjene Kini i njezinim posrednicima u jugoistočnoj Aziji. Pismo, koje je procurilo u javnost, navodi da su Jensen Huangove tvrdnje o nepostojanju skretanja čipova „opovrgnute dostupnim izvješćima“ – konkretno, optužnicom protiv tri zaposlenika Super Microa za krijumčarenje Nvidijinog hardvera vrijednog 2,5 milijardi dolara u Kinu.

Senatori ne ciljaju samo na izravne izvoze, već i na „intermedijare“ u Maleziji, Tajlandu, Vijetnamu i Singapuru – zemlje koje su već dugo sumnjive kao tranzitne točke za zaobilaženje američkih ograničenja. Problem nije nov: još u prosincu 2025.

Trumpova administracija odobrila je prodaju Nvidijinih H200 čipova Kini, unatoč ranijim zabranama, što je samo pojačalo sumnje u učinkovitost kontrole. Nvidijin odgovor na optužbe bio je predvidljiv: kompanija je u prošlosti isticala da razvija softverska rješenja za praćenje svojih Blackwell GPU-a, ali se odupire obveznim geo-lokacijskim mjerama koje predlaže Kongres.

Warren i Banks, međutim, nisu impresionirani. U pismu citiraju Amazonov sustav praćenja pošiljki kao primjer kako bi čak i najsofisticiraniji hardver trebao imati bolju „lančanu odgovornost“ od para tenisica.

Zašto je ovo važnije od uobičajene političke buke? Prvo, radi se o bipartizanskom zahtjevu – rijetkost u današnjem Washingtonu – što sugerira da je zabrinutost za nacionalnu sigurnost iznad partijskih linija.

Drugo, optužbe za krijumčarenje nisu izolirani incident: Super Micro slučaj pokazuje da su metode zaobilaženja ograničenja sve sofisticiranije, od lažnih deklaracija do fizičkog skrivanja čipova u kontejnerima. Treće, i možda najvažnije, senatori ne traže samo zabranu, već i transparentnost: žele znati koliko je točno licenci trenutno aktivno i kako Ministarstvo trgovine planira spriječiti buduća skretanja.

To je direktan udarac na Nvidijinu lobističku strategiju, koja se do sada oslanjala na kombinaciju tehničkih obećanja („mi ćemo sami riješiti problem“) i političkih veza (Huangov lobiranje kod Trumpa 2025.). Na drugoj strani Pacifika, kineske tehnološke kompanije već godinama ulažu u domaće alternative poput Huaweijevog Ascend čipa ili Cambriconovih rješenja.

Ako senatori uspiju, Nvidijin gubitak kineskog tržišta mogao bi ubrzati taj proces – što je ironično, s obzirom da je upravo američka zabrinutost za tehnološku nadmoć pokrenula cijeli niz ograničenja.

Ovo pitanje će vjerojatno biti predmetom daljnjih rasprava u Kongresu. Nvidijin odgovor na ove optužbe će biti ključan za razvoj daljih događaja. Sve u svemu, ovo je važan korak u regulaciji izvoza tehnologije u Kinu.