AI terapeuti: 987 milijuna korisnika i 36 slučajeva krize

Studija koja je analizirala 71 članak o 36 slučajeva mentalno-zdravstvenih kriza povezanih s generativnim AI chatbotovima otkriva zanimljivu stvar: mediji sistematski pretjeruju s pripisivanjem ekstremnih posljedica ponašanju AI sustava — često bez čvrstih dokaza. Dok se broje 987 milijuna globalnih korisnika koji traže savjete, emocionalnu potporu ili čak terapiju od algoritama, stvarni podaci o šteti ostaju rijetki i anegdotske prirode.

Ironicno, isti mediji koji upozoravaju na AI kao prijetnju mentalnom zdravlju rijetko spominju da su Meta i YouTube već osuđeni za dizajn koji namjerno stvara ovisnost — dokazani slučaj gdje čovjek, a ne algoritam, odlučuje o štetnim posljedicama. Čudno je da se AI opasnosti prikazuju kao neizbježne, dok su stvarni dizajnerski zločini već dokumentirani i kažnjeni.

Rast upotrebe među tinejdžerima (čak 64% u SAD-u) dodatno komplicira priču. Pitanje nije samo hoće li AI štetiti mentalnom zdravlju, već tko će profitirati od te anksioznosti: regulatori koji traže razlog za intervenciju, mediji koji prodaju strah, ili možda upravo tvrtke koje razvijaju ‘sigurnije’ alternative?

Realnost je da većina slučajeva ‘AI-inducirane štete’ zapravo opisuje postojeće mentalno-zdravstvene probleme koje korisnici projektiraju na chatbote — fenomen poznat i kod tradicionalnih terapijskih metoda. Razlika je u tome što algoritam ne može odbiti razgovor, niti ima etičku obvezu upozoriti na svoje ograničenja.

To otvara prostor za zlouporabe, ali i za pseudo-znanstvene spekulacije koje mediji pretvaraju u čvrste zaključke. Zanimljivije od same panike je tko ne reagira: velikani kao OpenAI ili Google rijetko komentiraju ove slučajeve, iako bi im regulacija ‘sigurnog AI-a’ mogla donijeti konkurentnu prednost.

Istovremeno, open-source zajednica već eksperimentira s ‘etičkim’ alternativama — ali bez medijske pozornosti koja prati komercijalne igrače. Pravi signal ovdje nije u broju kriza, već u tome tko kontrolira narativ o rješenjima.

Najveći problem možda nije što AI šteti mentalnom zdravlju, već što ga korisnici koriste kao zamjenu za sustave koje društvo nije spremno financirati. Chatboti neće zamijeniti terapeute — ali će možda otkriti koliko ih zapravo nedostaja.

U zaključku, AI chatboti su samo jedan dio veće priče o mentalnom zdravlju i tehnologiji. Potrebno je razumjeti njihove mogućnosti i ograničenja, kao i potencijalne rizike i koristi. Kroz otvoreni dijalog i suradnju, možemo stvoriti bolju budućnost za sve, gdje će tehnologija biti korisna alatka za poboljšanje mentalnog zdravlja, a ne njegova prijetnja.