Nvidia gubi Kinu: 1,65 milijuna GPU-a i 41% tržišta

Kineski proizvođači čipova isporučili su 1,65 milijuna ai gpu-a u 2025. — brojka koja bi, da je nvidia objavila isti rast, prouzročila burzovnu euforiju. Umjesto toga, riječ je o potvrđenom padu njihova udjela s navodnih 95% na svega 55%, dok lokalne tvrtke drže 41% tržišta.

To nije samo statistika: huaweijevi 812.000 isporučenih čipova — gotovo petina ukupnog volumena — pokazuju da pekinu nije dovoljno imati domaće rješenje, nego ga aktivno nameće. Iza ovih brojeva stoje dvije sankcije koje su 2023. i 2025. godine potpuno zabranile izvoz najnaprednijih nvidijinih i amd-ovih gpu-a u kinu.

No stvarni hype filter ovdje nije u brojkama, nego u pitanju: je li 1,65 milijuna gpu-a dovoljno za stvarna ai opterećenja, ili je riječ o čipovima koji jedva drže korak s nvidijinom generacijom prethodnom sankcijama? Razlika između benchmarka i realnog performansa u kineskim računalnim centrima još je neizvjesna — a to je upravo ono što čini ovu priču zanimljivijom od same objave. Developer signal?

Na githubu i kineskim forumima poput csdn-a, aktivnost oko huaweijevih ascend čipova raste, ali s opaskama: 'radi, ali zahtijeva preradu koda' ili 'podrška za frameworkove je kašnjenje od 6-12 mjeseci'. Drugim riječima, migracija s nvidije na domaće rješenje nije plug-and-play — a to je ključna točka za svaki ozbiljan deployment.

Industrijska karta je jasna: nvidia gubi monopol, ali ne i tehnološku prednost. Kineski čipovi možda osvajaju tržišni udio, ali još uvijek zaostaju u performansama po wattu — kritičnom parametru za velike jezgre kao što su baiduov ernie ili alibijin tongyi. Pekinška strategija, međutim, nije usmjerena na nadmetanje u raw performansama, nego na kontrolu lanca opskrbe: ako lokalni čipovi pokrivaju 80% unutarnjih potreba, sankcije gube na učinku.

Što se stvarno promijenilo od zadnje 'revolucije'? Prije svega, skala. 1,65 milijuna gpu-a nije prototip ni demo — to je masovna isporuka koja signalizira da kineska industrija više ne ovisi o zapadnim dobavljačima. Ali tu je i reality gap: dok nvidia h100 nudi do 4x veću propusnost za treniranje velikih modela, kineski ekvivalenti još uvijek zahtijevaju kompromise u preciznosti ili brzini.

Razlika je u tome što sada kina može prihvatiti te kompromise — barem dok traju geopolitičke tenzije. Za svu buku o 'suverenoj tehnologiji', stvarna priča je u tome kako će se ovaj shift odraziti na globalne igrače. Amd, koji je također pogođen sankcijama, šutke gleda kako mu kina postaje nedostupna.

A nvidia? Oni i dalje zarađuju na kini — samo s starijim, manje učinkovitim čipovima koje sankcije dopuštaju. Drugim riječima, tržišni udio nije sve: pitanje je tko kontrolira sljedeću generaciju ai hardvera.

Budućnost ai hardvera u kini ovisit će o tome koliko će peking moći održati tempo inovacija unatoč sankcijama. Trenutno, lokalni proizvođači imaju tržište, ali nedostaje im tehnološka superiornost.