AI divovi grade plinske elektrane – ekološki ili poslovni samoubilački potez?

Meta, Google i Microsoft ne grade samo nove AI modele – grade i vlastite plinske elektrane da ih napajaju. Tri tech diva zajedno ulaze u 17,4 gigavata novih plinskih kapaciteta, što je više od ukupne instalirane snage Hrvatske.

Problem? Cijene turbina su od 2019. porasle za 195%, a nove narudžbe se uopće ne prihvaćaju prije 2028.

Iako se sve prezentira kao 'energetska sigurnost za AI revoluciju', stvarni podaci otkrivaju drugu priču. Microsoftov projekt u Zapadnom Teksasu (5 GW) i Metaini 7,46 GW u Louisiani nisu samo o snazi – već o dugoročnoj ovisnosti o fosilnim gorivima u doba kada svi tri tvrtke slave 'net-zero' ciljeve.

Čak i ako ignoriramo ekološke implikacije, 6-godišnje čekanje na turbine znači da ove elektrane neće biti spremne ni za sljedeću generaciju AI čipova. Dok marketing odjela slavi 'održivu AI budućnost', inženjeri se suočavaju s čvrstim brojevima: US Geological Survey procjenjuje da jedan teksaški bazen ima dovoljno plina za samo 10 mjeseci američke potrošnje.

Developer zajednica već reagira s karakterističnom dozom cinizma. Na Hacker News se pojavljuju komentari poput 'Da li je ovo samo način da se skine pritisak s javnih mreža, ili tech divovi stvarno misle da će plin biti jeftiniji od obnovljivih izvora do 2030?' Dok NVIDIA prodaje H100 čipove s argumentom kako će 'optimizirati potrošnju', stvarni podaci pokazuju da je svaki novih 100 MW AI opterećenja jednak potrošnji 20.000 kućanstava.

Industrijska mapa je jasna: dobitnici su proizvođači turbina poput GE Vernove i Siemens Energyja, koji već imaju punu knjigu narudžbi do 2030. Gubitnici?

Tech kompanije koje će se suočiti s volatilnim cijenama plina (a one su od 2022. skočile za 400% u Europi) i regulatornim pritiscima. Europska komisija već istražuje kako AI podatkovni centri utječu na energetsku tranziciju – a ovi projekti će biti savršena meta.