MLPH: Peptid protiv ćelavosti bez nuspojava – ili paketiranje?

Južnokorejski tim s Kyungpook National University School of Medicine objavio je rezultate razvoja MLPH peptida – molekule dizajnirane in silico koja, prema njima, potiče rast kose bez klasičnih nuspojava poput finasterida ili minoksidila. Ključna razlika? Umjesto klasičnih trial-and-error laboratorijskih testova, koristili su komputacijsko modeliranje za predviđanje interakcija s folikulima kose.

To nije prvi pokušaj da se ćelavost riješi algoritmima – ali je rijetko da takav pristup dođe iz akademskog okruženja, a ne iz big pharme. Čudno je da se u izvornom članku ne spominju konkretni rezultati na ljudima, već samo preklinički podaci. Drugim riječima, radi se o obećanju, ne o gotovom proizvodu.

A tu dolazimo do ključnog pitanja: ako je MLPH toliko siguran i učinkovit, zašto ga nije već pokupila neka od velikih imena poput Pfizer ili Johnson & Johnson? Prema dostupnim informacijama, projekt je još uvijek u fazi traženja partnera za komercijalizaciju. Čini se da je ovdje riječ o akademskom proof-of-conceptu koji čeka kupca – ne o gotovom rješenju.

Hajp oko 'bezopasnog rješenja za muškarce i žene' zvuči upitno kada znate da većina postojećih lijekova već funkcionira za oba spola – samo s različitim nuspojavama. Prava novost leži u mehanizmu djelovanja: MLPH cilja na mitohondrijsku disfunkciju u folikulima, a ne na hormone kao finasterid. Ako se ovo potvrdi u ljudskim studijama, moglo bi biti rješenje za one koji ne reagiraju na postojeće terapije.

No, problem je u tome što komputacijsko modeliranje često daje preoptimistične rezultate. Primjerice, AI-dizajnirani lijekovi za COVID-19 nisu uvijek uspjeli u kliničkim ispitivanjima. Dio stručnjaka na BioSpace forumima već postavlja pitanje: je li MLPH samo još jedan 'lijek u razvoju' koji će nestati u pipeline-u neke farmaceutske tvrtke?

Za sada je jedino sigurno da će, ako ikad dođe do tržišta, biti skupe terapije. Jer next-gen u medicini uvijek znači premium cijenu – barem dok ne isteku patenti.